Naš pogled – 12 žena iz Srebrenice 3.0

Zdravo svijete. Srebrenica vam govori. #everydaysrebrenica

“Ako već mi ne možemo proputovati svijetom- onda neka barem naše fotografije  to urade i neka ispričaju našu priču” rekla je Dževada 2000-te godine. Od tada svijet se promijenio.

20 godina nakon Masakra u Srebrenici postalo je moguće  pridobiti pažnju i interes drugih kroz nove vrste medija. Sada postoje nove mogućnosti da se stvori otvoreni dijalog. Knjige i izložbe omogućuju nam veoma ograničen pristup socijalno relavantnim temama, dok socijalni mediji, blogovi , web stranice nam nude drugačije poglede iznad ustaljenih društvenih normi.U bilo koje vrijeme iz bilo kojeg mjesta na svijetu možete pristupiti  web stranici. Preko socijalnih medija možemo inicirati i započeti dijalog.

Quo vadis? – zašto  #everydaysrebrenica?

11-og jula 2015-e godine oči svijeta će ponovno biti okrenute prema Srebrenici. Možda po posljednji put prije nego padne u zaborav. Prošlo je tačno 20 godina nakon što je prvi put u svijetu palo UN zaštićeno područje za civile. Srebrenica, to mjesto u Europi gdje se desio najgori masakar nakon Drugog Svjetskog rata. Postala je simbol za etničko čišćenje koje se desilo na teritoriju bivse Jugoslavije i simbol za nesupjeh i pad Europe i Ujedinjenih Nacija. Fotografije ljudi u žalosti, žena koje oplakuju svoje bližnje u Meomorijalnom centru Potocari će da obiđu svijet ponovno, bas kao i svake godine. Ali šta ostaje poslije? Mi, takozvana “Kontakt grupa Srebrenica”  zajedno sa fotografkinjom Barbarom Hartmann iz Minhena, Njemačke smo se ponovno okupile u proljeće 2015-e godine (maj-juli 2015) u namjeri da ponovno fotografišemo. Zajedno smo radile na ovom projektu “Naš pogled- 12 žena iz Srebrenice”  prvi put 2000-e i drugi put 2005-e godine.

Ko su zaprave žene koje čine ovu grupu , ko su one zaista iza ove simbolične medijske slike? Kako su i šta rade danas? Kako se nose sa traumatičnim životnim iskušenjima kroz koja su prošle? Prije 20-e godišnjice mi ćemo vam pokazati njihove novije fotografije, zajedno sa njihovim fotografijama iz 2000-e I 2005-e godine na online izložbi na našoj web stranici, Instagram i Facebook profilu. Pozivamo posebno mlađu generaciju da sudjeluje u ovom projektu.

www.instagram.com/everydaysrebrenica

www.facebook.com/everydaysrebrenica

Dijeljenje naših postova, postavljanje komentara ili odgovaranje putem postavljanja vaše sopstvene fotografije korištenjem hashtag oznake #everydaysrebrenica je moguce radit u citavom svijetu. Posebno ljudi iz bivše Jugoslavije ovim putem će moći na veoma lak način kontaktirati jedni sa drugima i tako otvoriti nove dijaloge i tim putem pomakunuti granice naših država. Mlađe generacije ljudi iz Bosne koje o ratu znaju samo onoliko koliko su čuli iz priča drugih ljudi, mogu učestvovati u diskusijama. Naš partner, organizacija Prijateljice iz Tuzle organizuje sastanke i druženja tinejdžera iz Bosne i iz Srbije, i svaki put prilikom njihovih sastanaka budu iznenađeni kako mladi malo znaju jedni o drugima i o etničkim razlikama. Prošlo je 20 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma i još uvijek nije uspostavljen dijalog, a posebno se primjeti odsustvo dijaloga između tinejdžera. Vrlo važna stavka programa Srebrenica 3.0 je uspostavljanje dijaloga između različitih grupa.

#Everydaysrebrenica takođe ima i drugo veoma bitno znacenje, a to je da se Srebrenica danas ponovno ponavlja u Siriji, Kongu, Jemenu.

Ove žene nam pokazuje svoje fotografije koje su slikale svojim pametnim telefonima i podijelile putem Instagrama i web stranice koja ima inetgrisani foto-streama. Neke od njih već koriste i Facebook. U posljednjim sedmicama žene, koje su bile izgubile kontakt jedna sa drugom, ponovno su se povezale nakon 10 godina. Zahvaljujući multi-jezičnoj web stranici koja je povezana sa sadržajima socijalnih medija, naša dostupnost je mnogo veća. Tako na primjer, urednik iz NY Times-a je uspio da pronađe stranicu o Srberenici malo prije Memorijalnog dana. Na putu na posao dok se vozi podzemnom željeznicom on može da započne dijalog, baš kao što to može da uradi i neko iz Beograda ili Sarajevo ili nasi rođaci iz Srebrenice koji su izbjegli i sada žive u Asutraliji, Americi ili Kanadi.

 
 

Šta je “Naš pogled- 12 žena iz Srebrenice”?

“Te privatne fotografije tih 12 žena, koje pokazuju rat i uticaj rata na njihovu sredinu, njihova tijela i njihovu maštu, su toliko drugačije od svih fotografija koje su slikane kamerom profesionalnih ratnih fotografa. Sa ovim prikazima žena, koje su inače na fotografijama prikazane kao objekti čistoće, one prikazuju ženu na drugačiji način. 5 i 10 godina nakon rata one fotografišu tragove rata iz svoje perspektive gledanja.” PETRA BOPP, historičar umjetnosti, ko-kustos izložbe Wehrmacht.

“Tako primjetna autentičnost ovih dijela čini ovaj projekat knjige tako posebnim” HANS KOSCHNICK, političar iz EU.

Projekat je započet 2000-te godine, kada je Barbara Hartmann, tada još uvijek student fotografije, sa 200 jednokratnih foto-aparata u svojoj torbi, doputovala u Tuzlu/Srebrenicu. Ona je bila inicijator ovog zajedničkog umjetničkog projekta. Jedna činjenica koja ovu grupu žena čini tako posebnom je ta da su sve ove žene bivše komšinice iz Srebrenice. To su žene muslimanke i srpkinje.I jedne i druge su bile protjerane iz Srebrenice. I jedne i druge su u nekom period svog života bile izbjeglice. Prvi razgovor i dijalog između ovih žena je omogucen upravo uz pomoć ovog zajedničkog projekta fotografisanja. Fotografisanjem i gledanjem fotografija drugih žena, one su napokon mogle da podijele svoja iskustav i da otvoreno pričaju o njima. Ovih grupa žena različitih godina i drugačijeg porijekla je uspjela da pronađe svoj jedinstven jezik i  da ispricaju svoju pricu kroz svoje fotografije.

Razvoj prjekta “Naš pogled – 12 žena iz Srebrenice”

Fotografije ovih žena su prikazane u par izložbi u Njemackoj, na primjer Münchner Kunstarkaden „Remembering The Balkans“; Freiburg Kunsthaus L6; Städtische Galerie Siegen, Fototage Herten). Kritike i izvještaji o ovim izložbama su prenošeni u veom bitnim nacionalnim novinama kao na primjer: Frankfurter Rundschau , Süddeutsche Zeitung, ART, taz.

Knjiga “Naš pogled” je osvojila veoma bitnu nagradu za dizajn u Austriji. Skor svi izdati primjerci ove knjige su prodati. Za organizaciju “Prijateljice” iz Tuzle, koja je naš partner u ovom projektu, je bilo previše komplikovano da organizuje izložbu slika 2005-e godine, jer u to vrijeme Srebrenica je još uvijek bila tabu tema.

Cilj projekta “Naš pogled-12 žena iz Srebrenice” ?

Naš najveći zadatak je da prenesemo informaciju tako da ona humanizira a da ne zvuči kao krivnja i žrtvovanje, te da u isti mah bude i suosjećajno i strogo.

Održivost i dugoročno održavanje svijesti o pitanju Srebrenice- www na nivou čitavog svijeta- bez ograničavanja i bez vremenskih rokova.

Multimedijalno osvješćenje koje će da se nastavi i nakon memorijalnog dana. Žene same stvaraju prikaz sebe onakvim kakvim žele da ih drugi vide.  One same postaju “Aktivisti” koji se bore za sebe.

Savremena historija prikazana veoma lično kroz priče ovih 12 žena. Njihove priče treba uporediti sa univerzalnim historijskim činjenicama (na primjer iseljeništvo ljudi u Drugom Svjetskom ratu, izbjeglice iz Sirije..)

Socijalni mediji : mediji za poticanje socijalnih promjena. Multi-jezični i multi-kulturalni dijalog o Srebrenici za zajedničku budućnost.

U suradnji sa Amica e.V. Freiburg & Prijateljice, Tuzla.

Kontakt

Barbara Hartmann Photography
Birkerstr 28, 80636 Munich, Germany
Mobile +49 160 720 50 66
www.barbara-hartmann.de  mail@barbara-hartmann.de

English: http://www.srebrenica-women.org
Bosnian: http://www.srebrenica-zena.org
German: http://www.srebrenica-frauen.org